preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Brda" Split

Festival izvrsnosti 2023.

Pogledajte video kojim se naša škola, OŠ Brda predstavila 7. lipnja na Festivalu izvrsnosti za program CIMAJ.

U njemu su objedinjene sve naše aktivnosti u okviru ovog projekta. 

Poveznica na video 

Centar izvrsnosti podupire osnovne i srednje škole naše županije u nizu programa:

Čuvari baštine, Dalmatinski suvenir, CIMAJ, RAST i Mother Earth.

Festival je organiziran u trajanju od tri dana kako bi sve prijavljene škole mogle predstaviti svoje uistinu zanimljive projekte.

I ove godine naša škola aktivno sudjeluje i to u dva programa: CIMAJ i RAST.

Festival izvrsnosti ove godine se održao 5., 6. i 7. lipnja u Solinu.

Festival je popraćen i u nizu medija, više na poveznici.

 

 

Objavila: Z. Banić, prof.

 
 
 

Uvedeni su besplatni školski obroci

Provedena je anketa u OŠ Brda

Kakve su reakcije učenika?

 
 
 
 
 
 
 
 
Ove školske godine u drugom polugodištu učenici su počeli dobivati školsku marendu. Za sada dobivaju sendviče, burek, peciva, voće i jogurt. Svakako je dobro primati marendu jer je zdravo imati nekoliko obroka u danu.

Željeli smo saznati što djeca misle o besplatnim obrocima pa smo proveli anketu. Osmislili smo pitanja i napravili anketni upitnik u programu Forms. Podijelili smo poveznicu učenicima  i njihovim roditeljima. Anketi je pristupilo 147 ispitanika.

Učenike je iznenadilo uvođenje besplatnih obroka.

Anketa je pokazala da je jedna trećina učenika pojela svaki ponuđeni obrok, dok čak dvije trećine učenika priznaju da ima barem jedan obrok kojeg nisu pojeli.

Većina učenika spominje da nisu pojeli školski sendvič i burek s jabukom. Učenici općenito izjavljuju da vole jesti krafne, pecivo, kravate, burek od sira, jabuke, čokoladno mlijeko i jogurt. Više od pola učenika tvrde da bi mogli pojesti još nešto nakon školskog obroka. To znači da bi školski obrok mogao biti obilniji. Neki čak i dalje nose hranu od kuće ili ju kupuju tijekom odmora.

Na pitanje jesu li obroci zdravi, učenici su podijeljenih mišljenja. Od ponuđenih obroka kažu da su zdravi sendvič s humusom ili burek s jabukom, a za hrenovku u lisnatom tijestu smatraju da nije zdrava. Čini se da učenici razlikuju zdrave od nezdravih obroka.

Osvrnimo se na trenutak na prijašnje navike vezane za veliki odmor i učenički obrok. Učenici su vrlo često dobivali džeparac koji su trošili na svoju prehranu. Roditelji većine učenika sada ne moraju razmišljati o tome koliko novca trebaju dati svojoj djeci. Oni nemaju brige što će djeca jesti, jer znaju da će djeci biti osiguran obrok.

Učenici su se ranije svakodnevno izlagali opasnostima, jer bi se tijekom odmora žurili po obroke i prelazili cestu. Sada kada obroke dobiju na kraju trećeg sata, puno je lakše jer se ne troši vrijeme na kupovanje marende.

Općenito govoreći, pozitivno je što su većinu primljenih obroka učenici pojeli. To znači da je uvođenje marende pomoglo mnogima. Nadamo se da će tako i ostati. Lijepo je što su djeca imala priliku probati nešto što do sada nisu jela, primjerice humus. Hranu koju djeca nisu pojela, mogla su ponijeti kući ili dati svojim prijateljima. Neki učenici su se uvođenjem ovih marendi počeli zdravije hraniti. Svi sada dobivaju jednake obroke, ne uspoređuju se međusobno što doprinosi boljem odnosu među učenicima.

Znamo da se o ukusima ne raspravlja, ali je zanimljivo pročitati u rezultatima ankete izjave nekih učenika kako ne vole neke namirnice koje nisu nikad niti okusili. Od drugih, koji su svoj stav oblikovali nakon što su kušali ponuđeno, ima učenika kojima se nisu svidjeli burek od jabuke ili špinata, pecivo sa sirom, školski sendviči i sendviči s humusom.

Ovim nam je člankom bio cilj pokazati kako i naša škola dobiva besplatne marende kao i druge škole u Hrvatskoj. Drago nam je što se to događa i mislimo da će se nastaviti. Svim ovim postiglo se da učenici ne kupuju marende i da njihovi roditelji imaju jedan obrok u školi osiguran. Mi smo po našoj anketi zaključili da je ovo bila dobra ideja i nadamo se da će se nastaviti provoditi.

14.2.2023. 

Tekst napisale: Marijeta, Magdalena i Loredana, 6. A razred

Objavila: Zrinka Banić, prof. mentor


ADVENT POČINJE, BOŽIĆ SE BLIŽI, PRIPREMAMO SE

Reportaža iz školskoga života: Crtamo po drvetu 

Pogledajte kroz naš kadar 

Tijekom proteklog mjeseca učenici 6. A razreda OŠ Brda su se družili i razgovarali s učenicima sedmih razreda  koji su pirografirali. Pirografija je crtanje po drvetu. U razredu su se tako okupile dvije grupe učenika, jedna koja pirografira i druga koja izvještava o tim aktivnostima.

Za početak, potrebno je saznati što više informacija o temi koja se obrađuje. Treba istražiti sve što se o tome može saznati. Ovako izvještavaju naši reporteri:

„Kako je sve započelo? Domar Slavko uvijek pomaže ostvariti razne ideje. Ovaj put uzeo je jednu granu i pripremio je za našu Pirografiju. Pilao je drvo tako da bude glatko kako bismo po njemu mogli pirografirati. Mi smo smišljali što ćemo napraviti od njega. Naše nastavnice su predložile da radimo ukrase za Božić i svi smo se složili. Imat ćemo ukrase izrađene od prirodnih materijala.“

 

„Pripremljene drvene pločice smo željeli svima pokazati. Odlučili smo ih fotografirati. Ali trebaju biti zanimljive. Hmmm…evo ideje: složili smo ih, napravili smo oblik božićnog drvca. Tako se može naslutiti proizvod koji će se od njih napraviti. Naše dvije novinarke Dora i Loredana fotografirale su takvo drvce iz različitih kutova. Pokušavale su pronaći najbolju perspektivu.“

„Njih dvije su se stalno zapetljavale dok su pokušavale uhvatiti dobar kadar. Cijelo vrijeme su se smijale. Imale su neke promašaje, ali i dobre fotografije. Željele su ponovno postaviti svoje ruke kao okvir fotografije. Tako su odlično povezale svoju ulogu reportera i pirografiju.“

Za fotoreportažu fotografije su ključne. Trebaju predstavljati temu o kojoj se govori.

Pirografira se tako da se na komad drveta stavi indigo papir i precrta crtež na drvo. Onda se taj crtež pirografira. Pirografiramo pomoću električnog uređaja, na tom uređaju je jedan vrući dio na kojeg trebamo paziti da se ne opečemo. S tim vrućim dijelom pirografiramo.

Na slici je drveni komad na kojem se pirografiralo. Za one koji to ne znaju, raditi nije teško. Ipak, potrebno je paziti. Crtež ili tekst se ne može obrisati.

Jedna učenica kaže: „Mi smo ove godine po prvi put pirografirali i odmah nam se svidjelo.“

Bepo pirografira i najednom izjavi: „Ovo je, zapravo, jako zabavno.“

U drugom trenutku dodaje: „Čim trebate ovako nešto napraviti, zovite mene. Ovo je smirujuće.“

„Ovo bismo trebali češće raditi.“

„To je istina.“, pridružuju se drugi.

„Sada sam nešto novo naučila.“

Učenici su tako izrađivali ukrase za Božić.

„Kao reporteri, osjećali smo se sretno i naučili smo pirografirati, fotografirali smo sve radove i pisali smo pitanja na koja su učenici odgovarali. Pazili smo da su radovi fotografirani iz lijepoga kuta. Vidi se rad pirografiranja i lijepi Božićni ukrasi.“

Naši učenici su započeli ovaj projekt jer uče kako se radi nešto novo.

Tako i uljepšavamo naš vrt i našu školu.

 U ovom projektu radimo ukrase za Božić. To naše učenike čini sretnim i lijepo im je.

Ali, još nam učenici nešto kažu:

„A, ako mislite da je ovo lagano, e prevarili ste se! Dosta je teško!“

Nije ni čudo, kada uočite, da je poneki bor ili anđeo napravljen – naglavačke.

„Tako smo mi u našoj školi napravili ukrase za Božić koje ćemo staviti na bor, a neke ćemo prodavati.“

autorice fotografija Dora i Loredana 


OTVORENJE PUTUJUĆE IZLOŽBE ZELENE TEMATIKE

VAŽNOST ZELENIH POVRŠINA

NA URBANOM PODRUČJU

GRADA SPLITA

Splitski skautski zbor i Osnovna škola Brda otvorili su u ponedjeljak, 12. 12. 2022. u 11:30 h u atriju škole putujuću izložbe zelene tematike u sklopu projekta „Scout city – grad po mjeri djece - 2. generacije“, sufinanciranog od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i podržanog od strane Europskih snaga solidarnosti. Naziv izložbe je „ZELENO, VOLIM TE ZELENO“ (prema pjesmi F. G. Lorce), a tema koju ova izložba ističe je važnost  zelenih površina na urbanom području grada Splita.

Učenici ove škole, u okviru programa CIMAJ, imali su priliku intervjuirati predsjednika Splitskog skautskog zbora. Pročitajte što je gospodin Edi Perić podijelio s našim učenicima u razgovoru kojeg je vodila učenica osmog razreda Iva Granić:

 

Što Vam je bila inspiracija za ovaj projekt?

- Prva inspiracija mi je bilo to, što sam izviđač i cijeli život radim s djecom i mladima.

Drugo, u ovom gradu ima jako malo zelenih površina.

Treća stvar je, mi vam ne možemo ni zapovjediti ni narediti, ali vam možemo pokazati. Vi trebate donositi  odluke, a mi ćemo vam pomoći u njihovom ostvarenju.

Što ste željeli postići ovim projektom?

- Da djeca i mladi u svim školama vide, što mi mislimo o ovom gradu i što njemu treba.

U svim krajevima Hrvatske ljudi čuvaju svoju nematerijalnu baštinu kao na primjer Istra, Zagorje, Slavonija... Jedino grad Split ne čuva svoju nematrijalnu baštinu, svoj stari govor.

Željeli smo ovim projektom promovirati naš stari govor te smo osmislili QR kviz u kojem možete provjeriti svoje znanje.

Tema je dosta kreativna, zašto ste se odlučili prezentirati je u obliku izložbe?

- Ako projekt napravimo u obliku izložbe, to može vidjeti veći broj ljudi. Osnovne škole broje oko 13,5 tisuća učenika, a srednje škole upola manje od toga.  To znači da će ovu izložbu vidjeti preko 20 tisuća djece i mladih.

Kako su tekle pripreme ove izložbe?

- U svakom poslu pa tako i u ovom treba imati dobar tim, jednu dobru grupu prijatelja. U zadnjem trenutku, kada su se postavljali završni detalji, ja se nisam brinuo. Kada nešto organizirate, bitno je da imate ljude kojima vjerujete i da se zna tko što radi, odnosno da svi rade ono što najbolje znaju.

Koja je Vaša poruka mladima?

- Volite zeleno!

Imamo puno problema. Klima se mijenanja, okoliš je sve zagađeniji, a o stakleničkim plinovima neću ni govoriti. Prisutna je nečistoća kopna, ali i mora. Zbog toga stvarno mislite zeleno! Ako budete tako mislili, onda ćete tako i raditi.

  

Kakav očekujete odaziv mladih? Jeste li primjetijli da se odaziv povećava zbog toga što imate više projekata i suradnji?

- Naravno. Ja sam inače koordinator akcije “Boranka” za grad Split. U početku sam morao zvati ljude, tko od njih želi doći pomoći pošumljavati. Ove godine  nisam nikoga zvao, nego su se oni sami odazvali. Preko 500 mladih iz srednjih škola javilo mi se da žele doći subotom kopati i saditi nova stabla. To je nešto, što mene čini jako sretnim i daje mi vjeru u vaše generacije. Kada dođem u ovu školu, točno vidim da razmišlja na takav način, od atrija škole pa do svih različitih aktivnosti. Ovo je škola, u koju bih želio da ide moje dijete. S vašom školom započeo sam jedan put, za kojeg se nadam da će potrajati. Kada vi posadite stablo, niste ga posadili samo sebi i ne uživate samo vi u njegovom kisiku, već i svi drugi.

Što vas je potaklo na povezivanje starog splitskog govora s prirodom?

- Stari splitski govor nije nužno vezan uz prirodu. Naša zamisao je bila, kada već radimo izložbu, da pokušamo potaknuti, da se jednog dana taj splitski govor uči u školama. Ne očekujem da će buduće generacije govoriti kao stari Splićani, nego da će ga razumjeti. Kažu da je stari splitski govor najmekši među čakavskim narječjima. Kako je grad velik i kako su se dogodile mnoge promjene, on se najviše izgubio i mi, kao građani, želimo ga očuvati.

 

 

Igor Drača, autor fotografija i grafički urednik izložbe 

 

U čemu pronalazite inspiraciju za svoja djela?

- Inspiraciju pronalazim u svemu. Priroda je konstantan izvor inspiracije. Parkovi su dijelovi prirode, u koje želim izvesti ljude, jer, u njima se cijeli moto izložbe pokaže. U njima se događa ljubav, zabava, inspiracija, veselje... Kako ste se odlučili da Vaša djela budu dio ovoga projekta?

- Dobio sam poziv od jako dobrog prijatelja Edija. On me pitao mogu li doprinijeti ovom projektu i tako je sve ovo krenulo. Počele su se događati predivne i zanimljive stvari.

 

U kojim ste sve izložbama sudjelovali?

- Sudjelovao sam u mnogim I velikim izložbama, ali  ja nekako imam svoju drugačiju putanju. Inače sam grafički urednik. Mislim da je, možda, bolje pitanje, na kojim sam knjigama radio. Moje knjige su, na jedan način, izložbe svijetu. Do sada sam izradio preko dvadeset školskih monografija. Po meni, to je puno više od same izložbe. Izložbu vidi petstotinjak ljudi, a knjigu  vidi šira publika.

S kojom se knjigom najviše ponosite?

- Ponosim se sa svakom, jer, u svaku od njih je uloženo maksimalno truda i vremena. Ako vas kasnije nešto odvede na medicinski, građevinski ili pomorski fakultet, zasigurno ćete imati priliku učiti iz moje knjige.

Koji je bio ključni trenutak u Vašem životu, u kojem ste se odlučili postati fotograf?

- Odlučio sam se baviti fotografiranjem kada mi je otac dao kameru u ruke, a to je bilo prije nego sam krenuo u  osnovnu školu. U srednjoj školi sam se počeo baviti s grafičkim dizajnom, odnosno, počeo sam ga učiti. Tada mi je bilo jasno da ću se s time baviti u životu.

Mogu li Vaše slike pomoći mladim ljudima da shvate važnost umjetnosti?

- Kvalitetna fotografija, osim što je zrcalo duše autora, oplemenjuje I srce svakoga, tko ju pogleda. Ako ona može prenijeti doživljaje i osjećaje, onda je ona prava fotografija.

Koja je Vaša poruka mladima?

- Što god radiš i čime god da se baviš, bavi se s maksimalnom strašću i ljubavlju prema tome. Uživaj, jer to je ono što si ti izabrao.

autori fotografija: Magdalena Budiša, Marijeta Franić, Lana Šekelja

Uređeno: 15. 12. 2022.


Intervju s voditeljima pozornica na Enter konferenciji

Marta Bitunjac vodila je intervju s voditeljicom glavne pozornice:

Dobar dan, možete li nam se predstaviti i ukratko opisati čime se bavite?

- Dobar dan, ja sam Ružica Đonlić. Inače radim u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije kao projekt menadžer, odnosno bavim se projektima. Pišem, osmišljavam i provodim projekte, a uz to sam i geštalt pedagog. Dakle, radim s djecom koja imaju problema u ponašanju kroz grupni i individualni rad. Moram napomenuti da se inače ne bavim voditeljskim poslom.

Što vas je potaklo da postanete moderator?

- Dakle, kolega ravnatelj Ivica Zelić me je osobno zamolio za sudjelovanje na ovoj konferenciji.  Ovo mi je drugi put da sudjelujem te i dalje imam tremu, ali zahvalna sam mom kolegi Josipu Škilji  koji mi pomaže u smanjenju stresa. Prilikom vođenja programa uvijek trebate imati na umu koja vam je ciljana  skupina kako biste prilagodili svoj govor.

Jesu li vam svi poslovi jednako dragi ili imate neki koji posebno izdvajate, odnosno favorizirate?

- Osobno više volim  posao s projektima, jer je kreativniji i pruža više slobode u izražavanju. Posao voditelja mi je manje drag, samo zato što prouzrokuje veći stres i zahtijeva veće pripreme. Međutim, onog trenutka kada stupim na pozornicu, savladam nelagodni stres i osjećam se kao voditeljica kojoj je to svakodnevica. 

Što vas je navelo da završite Katolički bogoslovni fakultet?

- Zanimljivo pitanje! Upisala sam informatiku i matematiku, no u mom se životu dogodila promjena. Tražeći svoje mjesto u svijetu, pokušavajući spoznati zašto sam ja tu, dobila sam „vjerske odgovore“ u kojima sam pronalazila mir i to je bila prekretnica u kojoj sam odlučila upisati Katolički bogoslovni fakultet.

Iva Granić vodila je sljedeći intervju s voditeljem glavne pozornice, Josipom Škiljom

Dobar dan, možete li nam se predstaviti i ukratko opisati čime se bavite?

- Dobar dan i vama. Moje ime je Josip Škiljo, inače sam po struci profesor hrvatskog i engleskog jezika, ali se time ne bavim. Ono po čemu me mnogi znaju je stand-up komedija. Radio sam i na radiju te sam stekao brojna iskustva.

Što Vas je potaklo da postanete moderator?

- Došao sam na Enter konferenciju tako što sam vodio projekt na jednoj europskoj konferenciji i tu me je vidio ravnatelj CISDŽ-a Ivica Zelić. Moja uloga na toj konferenciji bila je voditeljska, ali sam trebao i učiniti tu konferenciju ležernijom i to se njemu jako svidjelo. Ubrzo sam dobio njegov poziv te sam ga prihvatio i sada sam tu kao voditelj glavne pozornice.

Zašto ste se odlučili baviti komedijom?

- Komedijom sam se odlučio baviti zato što me to usrećuje i pronalazim se u tome. U početku sam smatrao da je hrvatska komedija loša te da joj treba modernizacija pa sam se okušao u tome s još nekoliko prijatelja. Sudjelovao sam u mnogim radionicama na tu temu i sada vidim da publika to voli.

Učenice  Gabrijela i Iva intervjuiraju voditeljicu pozornice br.2, Nataliju Palčić

 

Dobar dan! Možete li mi reći je li potrebna nekakva određena priprema za postati moderatorom?

- Uvijek je potrebna priprema, čak i nakon više od 25 godina iskustva rada u školi stalno se pripremam za samu nastavu. Kad dobijete ovakav zadatak, morate se pripremiti na način da upoznate program, izlagače i sudionike tog programa kako biste na pravi način predstavili njih i samog sebe, a isto tako i zainteresirali slušatelje.
Što mislite o današnjim temama na konferenciji?

- Današnje teme su jako interesantne, posebno ovaj prvi dio o obrazovnim praksama u Europi. Osobno mi je jako zanimljiv jer i sama sudjelujem i radim u Europskim projektima, vodim učenike na razmjene i slično. Mogli smo čuti razna mišljenja izlagača koji su to jako lijepo i na zanimljiv način predstavili. Evo, poslijepodne i sutra još nas očekuju brojne interesantne i motivirajuće teme.

  Voditeljica pozornice br. 2, Natalija Palčić

U vašem radu bavite se i održivim razvojem. Što podrazumijeva održivi razvoj?

- Održivi razvoj je način da se društvo razvija, poštujući prirodu i prirodne proces. Postoji 17 globalnih ciljeva održivog razvoja koje mi možemo na neki način provoditi u svakodnevnom životu. Na primjer, ja ću djelovanjem kroz aktivnosti  Eko škole u IV. gimnaziji Marka Marulića pokušati približiti održivi razvoj mlađoj populaciji s ciljem da im to postane stil života.
Kakve bi odluke učenici mogli donijeti za održivi razvoj?

- Sve odluke koje se donesu na bilo kojoj razini su dobre, one se donose s ciljem pomaganja održivom razvoju. Kako kaže indijanska poslovica: „Sve ono što smo naslijedili, nije naše, mi smo samo u obvezi ostaviti generacijama koje dolaze.“

 

 Lara Šepac - intervju s voditeljicom pozornice br. 3, Mirjanom Gaćina Bilin

Što Vas je potaklo da postanete moderator?

- Potaklo me je to što sam u tome vidjela novi izazov. Nisam se prije susretala s tim tako da mi je ovo jedno sasvim novo iskustvo.

Je li Vam teško i zahtjevno biti moderator?

- Nije mi ni teško ni zahtjevno, ali mi oduzima mnogo vremena  jer se moram pripremati za to. Trebam pročitati sve sažetke koji su predavači donijeli, pročitati sve informacije te onda o tome složiti neke zanimljive pričice prilikom najave.
Jeste li zadovoljni s današnjim predavanjima?

- Jesam, jako sam zadovoljna. Svi predavači bili su jako zanimljivi, inovativni i kreativni. Nadam se da su se svidjeli i svima onima koji su slušali njihova predavanja. Uistinu su se svi potrudili pri izlaganju i pokušali su što bolje opisati i objasniti sve što su radili njihovi učenici, ali i oni sami.
S obzirom da volite plesati, pronalazite li u plesu inspiraciju za svoje projekte?

- Da, definitivno pronalazim. Na neki način ples mi daje inspiraciju i kreativnost za osmišljavanje projekata, ali i za način na koje se oni provode.

Radite kao profesorica u Zdravstvenoj školi. Kakav je odaziv Vaših učenika za sudjelovanje u projektima?

- Odličan! Jako su zainteresirani. U zadnja dva projekta odaziv je bio velik. Kroz projekt CIMAJ otvorili smo školski Instagram i Tik Tok profil. To je izazvalo veliku pažnju naših učenika. Na neki način potakli smo njihovu kreativnost za objavljivanje različitih sadržaja. Malo smo teže našli novinare koji će raditi članke i reportaže, ali smo naposljetku uspjeli. U projektu „ Čuvari baštine“ učenicima je bilo dosta izazovno snimanje filma. Mnogo su truda uložili u to i zbilja sam ponosna na njih.
 

Autori fotografija: Magdalena Budiša, Marijeta Franić, Lana Šekelja, Dora Šimundić i Toma Šundov.


CIMAJ tim - UPOZNAJ VRT Pirografija otvara novu perspektivu

Pogledajte kroz naš kadar

Mi smo učenici 6. a razreda: Adrian, Loredana, Dora, Toma, Marijeta, Lana, Magdalena, Stipe, Lovre i Renato. Odlučili smo sudjelovati u aktivnostima projekta CIMAJ. Uz pomoć nastavnica Zrinke Banić, Danijele Radić, Vedrane Šilović, Jagode Vukas i Marije Zelić smo pokrenuli projekte u OŠ Brda.

U našoj školi imamo prekrasni vrt. U vrtu radimo marljivo i uvijek naučimo nešto novo. Pomažemo jedni drugima. Dok uređujemo vrt, zabavljamo se. Prošle godine smo istraživali koje ptice dolaze u naš vrt. Napravili smo intervju s učiteljicom Ines Zlatar. Učenici naše škole su izrađivali hranilice i kućice za ptice. Ove godine ćemo se svi zajedno i dalje brinuti za vrt i želimo proširiti znanje o njemu.

Osmislili smo projekt Upoznaj vrt. Želimo izraditi drvene ploče s nazivima ptica koje se mogu vidjeti u vrtu. Također, planiramo izraditi „hotel za kukce“ od ekoloških materijala i istraživati i učiti o kukcima. Napravit ćemo uz pomoć pirografa natpise na drvenim pločama. Pirograf je električni uređaj  kojim se može pisati i crtati po drvetu.Takve ploče s nazivima biljaka smo izrađivali i prošle godine. Neke su se oštetile pa ćemo ih popravili i ponovno postaviti u vrt. Učenici koji uče strane jezike prevodit će natpise na pločama na engleski, njemački i francuski jezik, a na satu biologije i prirode na latinski jezik. Učiteljice su nam rekle da će nas posjetiti i učenici drugih škola koji žele vidjeti kako pirografiramo jer i oni žele pokušati naučiti „pisati“ po drvetu. Mislimo da će im se svidjeti i da će uživati. Koristeći se pirografijom, mi se osjećamo kao da crtamo, ali crtež ostaje trajan.

Uz pomoć drvenih ploča s natpisima moći ćemo prepoznati biljke i životinje i uz to, vrt će biti ljepši.

Ovaj naš projekt prihvatili su drugu godinu za redom u Centru izvrsnosti (Centar izvrsnosti multimedije i jezika). To znači da će objavljivati vijesti iz naše škole.

Centar izvrsnosti prihvatio je još jedan naš projekt. To je novi projekt za program RAST. Projekt se zove „Od sjemenke do biljke“. Trebamo napraviti rasadnik povrća jer su prošle godine učenici prvih, drugih, trećih i četvrtih razreda sijali sjeme direktno u uzdignute gredice. Neko sjeme su im odnijeli mravi, a drugo je slabo niknulo. Na to smo izgubili puno vremena. Pomoglo nam je što su roditelji dali nove sadnice. Ove godine ćemo sami uzgojiti sadnice pa će povrća u gredicama biti više. U rasadniku ćemo napraviti sadnice ruža, ružmarina, lavande, smilja i kadulje. Trebamo uljepšati našu školu, hodnike i učionice pa ćemo učiti razmnožavanje sobnih biljaka koje već sada imamo. Želimo izraditi posude za sadnice od recikliranog materijala pa ćemo sadnice benjamina moći prodavati prije Božića, a lukovice cvijeća prije Uskrsa. Ostali učenici naše škole tako će naučiti nešto novo o biljkama i o školskom vrtu.

U školi uvijek ima zanimljivih događaja. Upravo smo brali masline, pravit ćemo ulje, sapune, sadit ćemo stabla, uređivati kompostište, uzgajati povrće u gredicama… Pratite naše objave i slike tijekom cijele školske godine. Saznajte i vi o vrtu te o svemu što se događa u Osnovnoj školi Brda.

Pogledajte kroz naš kadar!

autorica fotografije Lana Šekelja: Upoznaj vrt - planiranje projekta u razredu 25. listopada 2022. godine u 14:45 sati

autorica naslovne fotografije: Magdalena Budiša


Odobreni projekti u okviru Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije

Ponosno javljamo da je OŠ Brda odabrana i to čak u okviru dvaju programa Centra izvrsnosti naše županije. 

Odluka o odabiru projekata

Projekt Upoznaj vrt na popisu je odabranih programa za 2022. / 2023. godinu. Riječ je o svojevrsnom nastavku prošlogodišnjeg projekta i sretni smo što ćemo moći proširiti svoju aktivnost u okviru programa Centar izvrsnosti multimedije i jezika

Projekt će se provoditi kroz raznolike aktivnosti, od istraživanja stručne terminologije u zoologiji i botanici, prevođenja na jezike koji se uče u našoj školi, dizajna i izrade natpisa na drvenim pločama tehnikom pirografije, izrade hranilica za ptice od ekoloških materijala, „hotela za kukce“ i predstavljanja projekta kroz multimediju i neposredno. Planira se postojeće oštećene ploče popraviti i unaprijediti njihovu kvalitetu, izraditi u više primjeraka i takve ponuditi Javnim ustanovama, drugim osnovnim školama, lokalnoj zajednici…). 

Planirane učeničke aktivnosti ostvarivale bi se kroz samostalne zadatke koje bi učenici provodili uz stručno vođenje učitelja mentora (Danijela Radić, Vedrana Šilović, Jagoda Vukas, Marija Zelić i Zrinka Banić) za različita područja rada: strani jezici, dizajn ploča i tehnika pirografije, sistematika zoologije i botanike. 

Projekt Od sjemenke do biljke  naš je novi projekt za program RAST

Ovaj projekt osmišljen je kako bi učenici naše škole napravili:

  • vlastiti rasadnik povrtnica za uzdignute gredice,
  • obnovili nasade mediteranskih biljaka u vrtu,
  • oplemeniti interijer škole i
  • ukrasili ga uzgojenim sobnim biljkama,

Učenici bi mogli izraditi posude za sadnice od recikliranog materijala, dizajnirati i pripremiti dio sadnog materijala kao proizvod za prigodnu prodaju, predstavljanje i(li) dekoraciju.

Planirane učeničke aktivnosti ostvarivale bi se kroz samostalne zadatke koje bi učenici provodili uz stručno vođenje učitelja mentora za različita područja rada: Zrinka Banić, Vedrana Šilović, Jagoda Vukas, Marija Zelić i Danijela Radić.

Zajedno stvaramo održive, kreativne i inovativne proizvode.

Tekst objavila: Zrinka Banić 18.10.2022.

 
 
 

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Oglasna ploča

         

Raspored školskih sati

šk.sat  UJUTRO
1. 8.00-8.45
2. 8.50-9.35
3. 9.40-10.25
odmor 

10.25-10.40

4. 10.45-11.30
5. 11.35-12.20
6. 12.25-13.10

 

 

 

 

 

 

 

 

šk.sat POSLIJEPODNE
1. 14.00-14.45
2. 14.50-15.35
3. 15.40-16.25
odmor

16.25- 16.40

4. 16.45-17.30
5. 17.35-18.20
6. 18.25-19.10

 

 

 

 

Kalendar
« Veljača 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Korisni linkovi

CMS za škole logo
Osnovna škola "Brda" Split / Put Brda 2, HR-21000 Split / os-brda-st.skole.hr / ured@os-brda-st.skole.hr
preskoči na navigaciju